Naučnici i političari kažu da smo suočeni s planetarnom krizom zbog klimatskih promjena.
Ali koji su dokazi za globalno zagrijavanje i kako znamo da ga uzrokuju ljudi?
Kako znamo da je svijet topliji?
Naša planeta se brzo zagrijava od zore industrijske revolucije.
Prosječna temperatura na površini Zemlje porasla je za oko 1,1C od 1850. Štaviše, svaka od posljednje četiri decenije bila je toplija od bilo koje koja joj je prethodila, od sredine 19. vijeka.
Ovi zaključci dolaze iz analiza miliona mjerenja prikupljenih u različitim dijelovima svijeta.Očitavanja temperature prikupljaju meteorološke stanice na kopnu, na brodovima i satelitima.
Više nezavisnih timova naučnika postiglo je isti rezultat - skok u temperaturama koji se poklapa sa početkom industrijske ere.
Naučnici mogu rekonstruisati temperaturne fluktuacije i dalje u prošlost.
Prstenovi drveća, ledena jezgra, jezerski sedimenti i koralji bilježe trag prošlosti klime.
Ovo pruža prijeko potreban kontekst trenutnoj fazi zagrijavanja.Zapravo, naučnici procjenjuju da Zemlja nije bila ovako vruća oko 125.000 godina.
Kako znamo da su ljudi odgovorni za globalno zagrijavanje?
Gasovi staklene bašte - koji zadržavaju sunčevu toplotu - ključna su veza između porasta temperature i ljudskih aktivnosti.Najvažniji je ugljični dioksid (CO2), zbog njegovog obilja u atmosferi.
Takođe možemo reći da CO2 zadržava energiju Sunca.Sateliti pokazuju manje toplote sa Zemlje koja izlazi u svemir upravo na talasnim dužinama na kojima CO2 apsorbuje zračenu energiju.
Spaljivanje fosilnih goriva i sječa drveća dovode do oslobađanja ovog stakleničkog plina.Obje aktivnosti su eksplodirale nakon 19. stoljeća, tako da nije iznenađujuće da se atmosferski CO2 povećao u istom periodu.
Postoji način na koji možemo definitivno pokazati odakle dolazi ovaj dodatni CO2.Ugljik proizveden sagorijevanjem fosilnih goriva ima karakterističan hemijski potpis.
Prstenovi drveća i polarni led bilježe promjene u hemiji atmosfere.Kada se ispitaju, oni pokazuju da je ugljik - posebno iz fosilnih izvora - značajno porastao od 1850. godine.
Analiza pokazuje da se tokom 800.000 godina atmosferski CO2 nije popeo iznad 300 dijelova na milion (ppm).Ali od industrijske revolucije, koncentracija CO2 je porasla na sadašnji nivo od skoro 420 ppm.
Kompjuterske simulacije, poznate kao klimatski modeli, korištene su da pokažu šta bi se dogodilo s temperaturama bez ogromnih količina stakleničkih plinova koje ispuštaju ljudi.
Oni otkrivaju da bi bilo malo globalnog zagrevanja - a možda i malog zahlađenja - tokom 20. i 21. veka, da su samo prirodni faktori uticali na klimu.
Tek kada se uvedu ljudski faktori, modeli mogu objasniti povećanje temperature.
Kakav uticaj ljudi imaju na planetu?
Predviđa se da će nivo zagrijavanja koji je Zemlja već iskusila izazvati značajne promjene u svijetu oko nas.
Opažanja ovih promjena u stvarnom svijetu poklapaju se s obrascima koje naučnici očekuju da vide sa zagrijavanjem izazvanim ljudima.Oni uključuju:
***Ledeni pokrivači Grenlanda i Antarktika se brzo tope
***Broj vremenskih nepogoda se povećao za faktor pet tokom 50 godina
***Globalni nivo mora porastao je za 20 cm (8 inča) u prošlom stoljeću i još uvijek raste
***Od 1800-ih, okeani su postali oko 40% kiseliji, što utiče na morski život
Ali zar nije bilo toplije u prošlosti?
Bilo je nekoliko vrućih perioda tokom Zemljine prošlosti.
Prije otprilike 92 miliona godina, na primjer, temperature su bile toliko visoke da nije bilo polarnih ledenih kapa, a stvorenja nalik krokodilima živjela su čak na sjeveru do kanadskog Arktika.
Međutim, to nikoga ne bi trebalo da utješi, jer ljudi nisu bili u blizini.Nekada u prošlosti, nivo mora je bio 25 m (80 stopa) viši od sadašnjeg.Uspon od 5-8 m (16-26 stopa) smatra se dovoljnim da potopi većinu svjetskih obalnih gradova.
Postoje brojni dokazi o masovnom izumiranju života tokom ovih perioda.A klimatski modeli sugeriraju da su tropi ponekad mogli postati "mrtve zone", prevruće da bi većina vrsta preživjela.
Ove fluktuacije između toplog i hladnog uzrokovane su raznim fenomenima, uključujući način na koji se Zemlja ljulja dok kruži oko Sunca tokom dugih perioda, vulkanske erupcije i kratkoročni klimatski ciklusi kao što je El Ninjo.
Dugi niz godina grupe takozvanih klimatskih "skeptika" bacaju sumnju na naučnu osnovu globalnog zagrijavanja.
Međutim, gotovo svi naučnici koji redovno objavljuju u recenziranim časopisima sada se slažu oko trenutnih uzroka klimatskih promjena.
Ključni izvještaj UN-a objavljen 2021. kaže da je "nedvosmisleno da je ljudski utjecaj zagrijao atmosferu, okeane i kopno".
Za više informacija pogledajte:https://www.bbc.com/news/science-environment-58954530
Vrijeme objave: 21.10.2022